Posluživanje vina
Pijenje vina kao sastavni dio ishrane predstavlja bitnu komponentnu ljepote življenja. Zbog toga vinska kultura potroÅ¡aÄa, odnosno pijenje i uživanje u vinu u ugodnom druÅ¡tvu predstavlja onu ljepÅ¡u stranu života. Namjera nam je ukazati na neke momente kod pijenja i posluživanja vina s ciljem da se podigne potrÅ¡aÄka kultura. Temeljno polaziÅ¡te je svakako u Äinjenici da je vino dio obroka i da u razumnoj koliÄini obogaćuje tijelo i duh Äovjeka.Vino se ubraja u slabija alkoholna pića, za razliku od rakije, vinjaka, konjaka i drugih žestokih pića.
Vina dijelimo na:
- prirodna: stolna, kvalitetna, Äuvena
- specijalna: likerska, aromatizirana, desertna
- pjenušce: prirodne i umjetne.
Prema boji vina dijelimo na: bijela, crna i ružiÄasta. Za pravilno Äuvanje buteljiranih vina potrebno je poznavati temperaturu skladiÅ¡tenja. Bijela i pjenuÅ¡ava vina skladiÅ¡te se na temperaturu od 8-12 stupnjeva C. Crna i ružiÄasta vina skladiÅ¡te se na temperaturu od 12-15 stupnjeva C. Za dnevnu potroÅ¡nju bijela, pjenuÅ¡ava i ružiÄasta vina valja ujutro staviti u specijalne posude za hlaÄ‘enje na adekvatnu temperaturu. Crna vina se iz podruma iznose na stol.
Za potpun doživljaj pri konzumiranju, uz pravilan izbor, uslugu i sliÄno, vrlo je bitno da vino ima svoju propisanu temperaturu pri kojoj mu kvaliteta dolazi najpotpunije do izražaja. Odrežena pića moraju imati odgovarajuću temperaturu:
- vina bijela, suha, svježa, bez neprovrela Å¡ećera, slabija stolna – 8-10 C
- vina bijela, suha umjereno jaka, sortna, kvalitetna – 10 C
- vina bijela, ekstraktivna, harmoniÄna, aromatiÄna, Äuvena – 10-12 C
- vina bijela, ekstraktivna s ostacima neprovrela Å¡ećera; polusuha, poluslatka – 13-14 C
- vina ružiÄasta, stolna i kvalitetna – 12-14 C
- vina crna, lakÅ¡a, stolna – 14-16 C
- vina crna, snažna, kvalitetna, Äuvana – 16-18 C
- vina desertna – 14-16 C
- aromatizirana i likarska vina – 8-10 C
- pjenuÅ¡ava vina, suha – 6-8  C
- pjenuÅ¡ava vina s neprovrelim Å¡ećerom – 7-9  C
- rakije – 6-10 C
- konjak – vinjak – 16-18 C
Vino se pije uz jelo i Äini sastavni dio obroka. Vrlo je važno prema vrsti jela odabrati odgovarajuće piće. Prije jela piju se aperitivi, Äija je svrha da otvore i pojaÄaju tek. LozovaÄa, komovica, travarica i druga žestoka pića ubrajaju se u originalne domaće
Aperitive. Koja vina idu kao “aperitivna†opisali smo u tekstu o vinima. Radi lakše probave poslije jela piju se digestivi. Tu ubrajamo: konjak, vinjak, ali i odrežena opisana vina. Za vrijeme jela pije se vino. Koje će se vino piti vrlo je osjetljivo pitanje i ovisi o jelu, ukusu i želji pojedinca, satkanoj od niza elemenata, vezanih za navike, iskustvo, zdravlje i drugo.
Za vrijeme obroka može se piti viÅ¡e vrsta vina. No, pogoditi neÄiji ukus, ili nametnuti svoje miÅ¡ljenje u pogledu izbora vina iziskuje Å¡iroku opću i vinsku kulturu. Ipak postoje neka pravila u pogledu odreÄ‘ivanja i odabira vina Å¡to se piju uz odreÄ‘ena jela. MeÄ‘utim, valja znati da se tih pravila posvuda u svijetu ljudi ne pridržavaju, a ova koja navodimo donekle izražavaju ukus i iskustvo naÅ¡ih potroÅ¡aÄa.
Evo nekoliko osnovnih pravila za izbor vina uz odrežena jela:
- uz lagana jela idu lagana vina
- uz teÅ¡ka jela idu jaÄa vina
- uz kiselkasta jela idu i kiselkasta vina
- uz slatka jela idu slatka vina
- uz bijelo meso ide bijelo vino
- uz tamno meso ide crveno vino
- uz pikatna jela idu kiselkasta vina
- bijela vina se piju prije crvnih vina
- kisela vina se piju prije slatkih vina
- slaba vina se piju prije jakih vina
- nearomatiÄna vina prije aromatiÄnih
- vina iste starosti poslužuju se tako, da se najprije piju vina slabijeg bukea, a zatim ona s izražajnijim bukeom
- vina se poslužuju ovim redom: prevrela i lagana bijela vina, ružice ili lagana crna vina, slatka vina, aromatiÄna vina i konaÄno pjenuÅ¡ava vina
- slatki pjenušci oplemenjuju sve što se prije pojelo i popilo.
Nekoliko konkretnih pravila kod izbora pića prema vrsti jela:
- uz hladna predjela idu lakša bijela vina
- uz mijeÅ¡ani narezak idu jaÄa bijela vina ili lakÅ¡a crna vina
- uz prÅ¡ut, ako nije predjelo, idu jaÄa aromatiÄna vina, crna i bijela
- uz sir idu kvalitetna crna ili suha bijela vina
- uz kamenice, rakove, kavijar, idu bijela aromatiÄna vina ili suhi pjenuÅ¡ci
- uz juhu, ali samo po želji, mogu ići kvalitetna bijela vina
- uz kuhanu ribu idu lagana bijala vina
- uz prženu ribu idu jaÄa bijela vina
- uz peÄenu ribu, posebno plavu, idu crna kvalitetna vina
- uz riblji brodeto ili paprikaÅ¡ idu jaÄa bijela i crna vina
- uz kuhano bijelo meso idu bijela vina osrednje jaÄine
- uz peÄeno i pirjano bijelo meso idu jaÄa bijela vina ili lagana crna vina
- uz tamna mesa (divljaÄ i drugo) idu teža crna vina bogata bukeom
- uz suhomesnate proizvode idu jaÄa crna vina
- uz kolaÄe idu slatka i poluslatka vina te pjenuÅ¡ci
- uz voće idu aromatiÄno bijelo vino (samo po želji)
- uz kavu ide konjak ili vinjak, te aromatiÄne rakije.
Najbolje je vino ono koje vam najbolje odgovara, odnosno poslije kojega se najljepše osjećate. Najbolje je vino izvorno, iz mjesta gdje je proizvedeno. Kod posluživanje vina valja nastojati da ono bude iz istoga kraja odakle potjeće i jelo. Valja znati, također, s ukusom predstaviti bocu!.
U ugostiteljskom objektu, za stolom, nakon narudžbe jela i pića, gostu se donosi butelja vina. Jedan dio boce ovijemo ubrusom tako da desnom rukom držimo vrh boce, a lijevom dno. Nagnemo bocu prema sebi kako bi gost mogao vidjeti i provjeriti vino. Kada gost potvrdi svoju narudžbu, vadimo Äep. Nožem skinemo aluminijsku navlaku nad Äepom, a zatim Äep i vrh boce obriÅ¡emo ubrusom. Stara crna vina držimo u koÅ¡arici u vodoravom položaju. Pluteni Äep vadimo otvaraÄem tako da ne probijemo njegovo dno, a otvaraÄ potežemo polako i pažljivo da se vino ne strese. Vrat boce opet obriÅ¡emo i vino toÄimo u ÄaÅ¡u. Ako je gost odabrao vino, on ga prvi kuÅ¡a. Ukoliko je, pak, konobar odabrao vino, on prvi kuÅ¡a vino iz posebne ÄaÅ¡e pred gostom. Ukoliko gost nije zadovoljan, vino se mora odnijeti i ponuditi drugo – jer gost mora otići zadovoljan. Kada se vino izlije u ÄaÅ¡u, boca se zaokrene udesno, tako da ulovimo zadnju kap vina kako ne bi pala na stolnjak ili gosta. Vino se toÄi u odreÄ‘ene ÄaÅ¡e: bijelo vino do dvije trećine ÄaÅ¡e, crno vino do polovine, a pjenuÅ¡ci do tri Äetvrtine ÄaÅ¡e.
Naposlijetku, neka pijenje vina bude istinska svetkovina, slavlje puno ugode u korist zdravlja, uživanje i smirenje, uz poznate rijeÄi glasovitog grÄkog historika i filozofa iz 1. stoljeća:
“MeÄ‘u pićem najkorisnije, meÄ‘u lijekom najukusnije i od hrane najprijatnije je vino!â€