Posluživanje vina

Pijenje vina kao sastavni dio ishrane predstavlja bitnu komponentnu ljepote življenja. Zbog toga vinska kultura potrošača, odnosno pijenje i uživanje u vinu u ugodnom društvu predstavlja onu ljepšu stranu života. Namjera nam je ukazati na neke momente kod pijenja i posluživanja vina s ciljem da se podigne potršačka kultura. Temeljno polazište je svakako u činjenici da je vino dio obroka i da u razumnoj količini obogaćuje tijelo i duh čovjeka.Vino se ubraja u slabija alkoholna pića, za razliku od rakije, vinjaka, konjaka i drugih žestokih pića.

Vina dijelimo na:

  • prirodna: stolna, kvalitetna, čuvena
  • specijalna: likerska, aromatizirana, desertna
  • pjenuÅ¡ce: prirodne i umjetne.

Prema boji vina dijelimo na: bijela, crna i ružičasta. Za pravilno čuvanje buteljiranih vina potrebno je poznavati temperaturu skladištenja. Bijela i pjenušava vina skladište se na temperaturu od 8-12 stupnjeva C. Crna i ružičasta vina skladište se na temperaturu od 12-15 stupnjeva C. Za dnevnu potrošnju bijela, pjenušava i ružičasta vina valja ujutro staviti u specijalne posude za hlađenje na adekvatnu temperaturu. Crna vina se iz podruma iznose na stol.

Za potpun doživljaj pri konzumiranju, uz pravilan izbor, uslugu i slično, vrlo je bitno da vino ima svoju propisanu temperaturu pri kojoj mu kvaliteta dolazi najpotpunije do izražaja. Odrežena pića moraju imati odgovarajuću temperaturu:

  • vina bijela, suha, svježa, bez neprovrela Å¡ećera, slabija stolna – 8-10 C
  • vina bijela, suha umjereno jaka, sortna, kvalitetna – 10 C
  • vina bijela, ekstraktivna, harmonična, aromatična, čuvena – 10-12 C
  • vina bijela, ekstraktivna s ostacima neprovrela Å¡ećera; polusuha, poluslatka – 13-14 C
  • vina ružičasta, stolna i kvalitetna – 12-14 C
  • vina crna, lakÅ¡a, stolna – 14-16 C
  • vina crna, snažna, kvalitetna, čuvana – 16-18 C
  • vina desertna – 14-16 C
  • aromatizirana i likarska vina – 8-10 C
  • pjenuÅ¡ava vina, suha – 6-8   C
  • pjenuÅ¡ava vina s neprovrelim Å¡ećerom – 7-9   C
  • rakije – 6-10 C
  • konjak – vinjak – 16-18 C

Vino se pije uz jelo i čini sastavni dio obroka. Vrlo je važno prema vrsti jela odabrati odgovarajuće piće. Prije jela piju se aperitivi, čija je svrha da otvore i pojačaju tek. Lozovača, komovica, travarica i druga žestoka pića ubrajaju se u originalne domaće
Aperitive. Koja vina idu kao “aperitivna” opisali smo u tekstu o vinima. Radi lakše probave poslije jela piju se digestivi. Tu ubrajamo: konjak, vinjak, ali i odrežena opisana vina. Za vrijeme jela pije se vino. Koje će se vino piti vrlo je osjetljivo pitanje i ovisi o jelu, ukusu i želji pojedinca, satkanoj od niza elemenata, vezanih za navike, iskustvo, zdravlje i drugo.

Za vrijeme obroka može se piti više vrsta vina. No, pogoditi nečiji ukus, ili nametnuti svoje mišljenje u pogledu izbora vina iziskuje široku opću i vinsku kulturu. Ipak postoje neka pravila u pogledu određivanja i odabira vina što se piju uz određena jela. Međutim, valja znati da se tih pravila posvuda u svijetu ljudi ne pridržavaju, a ova koja navodimo donekle izražavaju ukus i iskustvo naših potrošača.

Evo nekoliko osnovnih pravila za izbor vina uz odrežena jela:

  • uz lagana jela idu lagana vina
  • uz teÅ¡ka jela idu jača vina
  • uz kiselkasta jela idu i kiselkasta vina
  • uz slatka jela idu slatka vina
  • uz bijelo meso ide bijelo vino
  • uz tamno meso ide crveno vino
  • uz pikatna jela idu kiselkasta vina
  • bijela vina se piju prije crvnih vina
  • kisela vina se piju prije slatkih vina
  • slaba vina se piju prije jakih vina
  • nearomatična vina prije aromatičnih
  • vina iste starosti poslužuju se tako, da se najprije piju vina slabijeg bukea, a zatim ona s izražajnijim bukeom
  • vina se poslužuju ovim redom: prevrela i lagana bijela vina, ružice ili lagana crna vina, slatka vina, aromatična vina i konačno pjenuÅ¡ava vina
  • slatki pjenuÅ¡ci oplemenjuju sve Å¡to se prije pojelo i popilo.

Nekoliko konkretnih pravila kod izbora pića prema vrsti jela:

  • uz hladna predjela idu lakÅ¡a bijela vina
  • uz mijeÅ¡ani narezak idu jača bijela vina ili lakÅ¡a crna vina
  • uz prÅ¡ut, ako nije predjelo, idu jača aromatična vina, crna i bijela
  • uz sir idu kvalitetna crna ili suha bijela vina
  • uz kamenice, rakove, kavijar, idu bijela aromatična vina ili suhi pjenuÅ¡ci
  • uz juhu, ali samo po želji, mogu ići kvalitetna bijela vina
  • uz kuhanu ribu idu lagana bijala vina
  • uz prženu ribu idu jača bijela vina
  • uz pečenu ribu, posebno plavu, idu crna kvalitetna vina
  • uz riblji brodeto ili paprikaÅ¡ idu jača bijela i crna vina
  • uz kuhano bijelo meso idu bijela vina osrednje jačine
  • uz pečeno i pirjano bijelo meso idu jača bijela vina ili lagana crna vina
  • uz tamna mesa (divljač i drugo) idu teža crna vina bogata bukeom
  • uz suhomesnate proizvode idu jača crna vina
  • uz kolače idu slatka i poluslatka vina te pjenuÅ¡ci
  • uz voće idu aromatično bijelo vino (samo po želji)
  • uz kavu ide konjak ili vinjak, te aromatične rakije.

Najbolje je vino ono koje vam najbolje odgovara, odnosno poslije kojega se najljepše osjećate. Najbolje je vino izvorno, iz mjesta gdje je proizvedeno. Kod posluživanje vina valja nastojati da ono bude iz istoga kraja odakle potjeće i jelo. Valja znati, također, s ukusom predstaviti bocu!.

U ugostiteljskom objektu, za stolom, nakon narudžbe jela i pića, gostu se donosi butelja vina. Jedan dio boce ovijemo ubrusom tako da desnom rukom držimo vrh boce, a lijevom dno. Nagnemo bocu prema sebi kako bi gost mogao vidjeti i provjeriti vino. Kada gost potvrdi svoju narudžbu, vadimo čep. Nožem skinemo aluminijsku navlaku nad čepom, a zatim čep i vrh boce obrišemo ubrusom. Stara crna vina držimo u košarici u vodoravom položaju. Pluteni čep vadimo otvaračem tako da ne probijemo njegovo dno, a otvarač potežemo polako i pažljivo da se vino ne strese. Vrat boce opet obrišemo i vino točimo u čašu. Ako je gost odabrao vino, on ga prvi kuša. Ukoliko je, pak, konobar odabrao vino, on prvi kuša vino iz posebne čaše pred gostom. Ukoliko gost nije zadovoljan, vino se mora odnijeti i ponuditi drugo – jer gost mora otići zadovoljan. Kada se vino izlije u čašu, boca se zaokrene udesno, tako da ulovimo zadnju kap vina kako ne bi pala na stolnjak ili gosta. Vino se toči u određene čaše: bijelo vino do dvije trećine čaše, crno vino do polovine, a pjenušci do tri četvrtine čaše.

Naposlijetku, neka pijenje vina bude istinska svetkovina, slavlje puno ugode u korist zdravlja, uživanje i smirenje, uz poznate riječi glasovitog grčkog historika i filozofa iz 1. stoljeća:
“Među pićem najkorisnije, među lijekom najukusnije i od hrane najprijatnije je vino!”